Kvizu nagrada nije jedina svrha!
Kviz na Mažurancu uvijek je nekome dobar, a nekome – manje dobar. Pobjednici su, naravno, zadovoljniji od drugih ekipa. Pizza (glavna nagrada) nije dovoljan razlog za veselje? Ma dajte!!!
Kao član žirija mislim da je kviz o odgovornom spolnom ponašanju bio najviše nabijen emocijama. Strah, trema, nagrade… Sve su to bili dobri razlozi za takav naboj.
Bilo mi je žao što su neki natjecatelji nakon kviza bili razočarani, što su se osjećali oštećeno i smatrali da im je nanesena nepravda. Neki su se sudionici žalili na nejasna pitanja. Shvaćam ih, ali bi i oni trebali znati da nije lako sastavljati pitanja na tu temu, s jedne strane puno definicija, s druge puno nejasnoća.
Želio bih da se natjecatelji više pripreme za samo natjecanje i da se više informiraju s plakata koje izrađuje Multimedijska skupina. Za to smo najodgovorniji mi – članovi Multimedijske skupine. Mi trebamo natjecateljima pružiti više zanimacija. Trebamo ih potaknuti na rad i mogućnost traženja sadržaja na nekom drugom izvoru. Trebamo ih zainteresirati.
Pripremajući kviz na Mažurancu, došao sam do raznih spoznaja. Kviz nije samo nagrada. Na kvizu se mogu dobiti informacije iz opće kulture, nešto što će ti jednog dana donijeti milijun kuna na Milijunašu ili na inim kvizovima. Tu se vježba mozak, inteligencija (ako ih se posjeduje), ali i timski rad i mogućnost suzdržavanja od nekih radnji. Uvjetno rečeno, kviz je najkorisniji put naobrazbe – kako za organizatore kviza, tako i za natjecatelje.
Domagoj Karažija, učenik član Multimedijske skupine
Kviz formira sudionike
Kviz u učeničkom domu jedna je vrlo pozitivna stvar. On, kao takav, omogućuje natjecateljima, kao i organizatorima kviza da razvijaju vještine komunikacije, govorenja, poštivanja drugih te međusobne tolerancije. Kroz kviz pojedinac izgrađuje sebe kao osobu, dobiva veliku količinu samopouzdanja te otkriva i neke skrivene vještine.
Kao član žirija, iznenadio sam se kako i mlađi učenici mogu imati kakav-takav autoritet nad starijim učenicima. Kviz formira sudionike istog u osobe koje će kasnije u svijetu pokazivati vještine i sposobnosti naučene i stečene kroz ovo iskustvo.
Kviz na Mažurancu u odnosu na ostale aktivnosti neke male prednosti. Iste se očituju u razvijanju intelektualne i misaone sposobnosti prosuđivanja i donošenja odluka kojima i u životu uspijevamo kvalitetno izgraditi našu budućnost.
Filip Karažija, učenik član Multimedijske skupine
Kviz za samopouzdanje
Kvizovi su bili ok. Bili su zabavni i poučni. Mislim da su kvizovi korisni kod poboljšavanja komunikacijskih vještina i samopouzdanja. Pravila ponašanja trebalo bi zapisati tako da ih za vrijeme kviza svi mogu vidjeti. Žiri bi trebao imati jednog člana koji bi pazio na red.
Tomislav Cundić, učenik član Multimedijske skupine
Radionica Kviz na Mažurancu, Proljetna škola za učeničke domove, Dubrovnik 2007. godine
Od početka rada Multimedijske skupine (2006. godina) kviz na Mažurancu jedna je od ponuđenih aktivnosti koja je kod učenika često izazivala najveće zanimanje.
Razumljivo je da je tako jer kviz je dinamična aktivnost koja
> usporedno razvija i usklađuje natjecateljski duh između ekipa s timskim radom unutar ekipa,
> potiče i održava iskonsku znatiželju i omogućava učenje na zabavan način,
> nagovara sudionike na primjereno izražavanje vlastitih emocija, misli i stavova te na pridržavanje određenih pravila ponašanja.
Kviz na Mažurancu imao je (i ima) ispuniti mnoge odgojne zadaće, prvenstveno za introvertirane članove Multimedijske skupine ili one slabije razvijenih komunikacijskih vještina.
Utemeljiteljska četveročlana jezgra Multimedijske skupine (Tomislav Cundić, Domagoj Karažija, Filip Karažija i Antonio Lozić) morala je početi funkcionirati koherentnije:
> zajedničkim osmišljavanjem kviza,
> podjelom poslova pripremanja, izvođenja, bilježenja i vrednovanja kviza.
Članovi Multimedijske skupine počeli su i nastavljali surađivati i s drugim učenicima u domu, što je imalo reperkusija i na ostale aspekte domskoga života (pripremanje i izvođenje debata, dramskih i filmskih projekata).
Dok se članovi Multimedijske skupine iz kviza u kviz sve više osamostaljuju i oslobađaju u komunikaciji i unutar skupine i unutar doma, natjecatelji – natječući se na kvizu – prinuđeni su emocionalne reakcije uobličiti u skladu s dogovorenim pravilima ponašanja, i tako razvijaju svoje emocionalne i socijalne vještine.
Uz mnoge odgojne zadaće nisu izostale ni obrazovne: temom kviza nastojalo se korespondirati s aktualnim zbivanjima. Tako se prvi, utemeljujući kviz na Mažurancu bavio Ivanom Mažuranićem (vremenom će prerasti u kviz o porodici Mažuranića). Sljedeći je – kao i cijela godina 2006. – bio posvećen Nikoli Tesli.
A posljednji kviz na Mažurancu te godine bio je o spolnosti, priređen kao sljedna aktivnost zdravstvene tribine Mladi za mlade o odgovornom spolnom ponašanju (u organizaciji Službe za reproduktivno zdravlje Klinike za dječje bolesti, Zagreb), a nakon kviza su održane karaoke o Valentinovu uz glazbenu pratnju domskog banda One Night Band. Pravi multimedijski show!
Anne-Marie Magovac, voditeljica Multimedijske skupine, ulomak iz Radionice Kviz na Mažurancu, održane na Proljetnoj školi za učeničke domove: Znanjem prema kvalitetnom životu i radu u učeničkom domu u Dubrovniku na Babinu Kuku u petak, 13. travnja 2007. godine, od 9.00 do 10.30 sati